Predlažemo šetnju kroz vijugave ulice starog dijela grada. Otkrit ćemo sve što se događalo unutar zidina grada kroz povijest, a posebno ćemo istražiti mjesta gdje je stolovao i gdje stoluje moć: forum... (više +)
Predlažemo šetnju kroz vijugave ulice starog dijela grada. Otkrit ćemo sve što se događalo unutar zidina grada kroz povijest, a posebno ćemo istražiti mjesta gdje je stolovao i gdje stoluje moć: forumi, samostan i trg. Ukupna udaljenost: 1,68 km. Ruta počinje kod TERMA NA ULICI PONTEZUELAS smještenih na zemljištu na kojem je nekada stajala sušara za šunku do 2002. godine, gdje su pronađeni ostaci kuća iz 1. stoljeća izvan gradskih zidina, kao i termalni kompleks čiji se tlocrt gotovo u potpunosti sačuvao. Zatim dolazimo do VRATA VILLE, trga na čijem središtu se uzdiže fontana s bronzanim kipom žene. Predstavlja arheologiju kao ženu odjevenu u rimsku odjeću, noseći vijenac od lovora u jednoj ruci. Kip je djelo poznatog lokalnog kipara Juana de Ávalosa. Ovaj kip je napravljen u čast arheologa koji su započeli iskopavanja u Méridi početkom 20. stoljeća. Ako pogledamo prema dnu, s desne strane, otkrivamo prisutnost još jednog kipa, ovaj put od mramora. To je idealna reprezentacija mučenice Eulalije, zaštitnice grada. Napravio ju je drugi kipar iz Méride: Eduardo Zancaza. S lijeve strane otvara se ulica Santa Eulalia, prava žila kucavica grada koja nastavlja ono što je nekada bilo središte rimske kolonije, decumanus Maximus. Ova ulica je dijelila grad s zapada na istok, od vrata na mostu preko Guadiane do mjesta gdje se sada nalazimo, mjesta na kojem je nekada bilo drugo vrata, zbog čega ovaj trg nosi ime Vrata Ville. Pristupi Dvorani Decumanus pokazuju nam dio decumanus maximusa, s njegovim dioritnim i kvarcitnim pločama, kao i ostacima portika koji su ga okruživali. Već unutar spomenute Dvorane, vrijedi diviti se jedinstvenom arheološkom svjedočanstvu. Radi se o rimskom vodostaju koji su prvi kršćani u gradu koristili kao improviziranu crkvu. Kroz ulice Berzocana i San José dolazimo do ulice Sagasta. Prvi skup s kojim se susrećemo naziva se PORTIK FORUMA. Radi se o uglu monumentalnog portika koji je bio dio velikog propagandnog programa starog Forum Municipal Augusta Emerita. Ovaj portik je podignut sredinom 1. stoljeća prema slici i prilici Foruma Augusta u Rimu. Nastavljajući niže ulicom Sagasta dolazimo do HRAMA DIANE, Hrama Carskog kulta smještenog na dnu velikog trga koji je djelomično izravnan, budući da se u nekim područjima vide ostaci kriptoportika. Hram, pravokutnog tlocrta, uzdiže se na visokom postolju od granita koje završava u profilima. Na njemu se nalazi stupovi čiji su bubnjevi od granita bili ožbukani i oslikani. Ovaj stupovi okružuju cijeli hram. Morao se podići još za vladavine Augusta. Njegovo izuzetno stanje očuvanosti posljedica je toga što je hram stoljećima služio kao temelj i okvir renesansne palače grofa Corbosa, od koje su još uvijek sačuvani neki dijelovi. Prolazimo cijelom ulicom Romero Leal, gdje su još uvijek sačuvane neke plemićke kuće iz 19. stoljeća ili početka 20. stoljeća, kako bismo došli do KULTURNOG CENTRA ALCAZABA, u čijem se unutrašnjosti mogu vidjeti ostaci blokova rimske gradske četvrti omeđenih cestama. Ovi blokovi predstavljaju mješavinu struktura različitih vremena i različitih funkcija, kao što su javni prostor iz ranog carstva, od kojeg se sačuvao veliki bazen, kasnije ponovno korišten za izgradnju termi. Prije nego što dođemo do Trga Španjolske, obavezno je proći kroz Trg Rastro, gdje možemo diviti se fasadi samostana Santiaguista. Pristup zgradi je kroz polukružni luk. Glavnom dijelu samostana pridružuje se kula s prozorom, čvrsti kocka s jednim jedinim i malenim otvorom. Priljubljena uz nju vidimo fasadu nekadašnje priorne crkve, preuređene kako bi se u njoj smjestila dvorana za događanja. Ova zgrada danas je sjedište Vlade Extremadure. Na TRGU ŠPANJOLSKE ističe se prisutnost, u središtu, neobarokne fontane od mramora s kraja 19. stoljeća, djelo lisabonske radionice Germano José do Salles. Iz velikog kružnog bazena izranja postolje s amorcima koji, vozeći se na delfinima, proizvode zvukove roga izobilja. Arkade koje su sačuvane, a koje su okruživale cijeli kompleks, rezultat su više reformi. Najstarija zgrada od svih koje okružuju Trg Španjolske je KONKATEDRALA SVETE MARIJE. Pronalazak nekih vizigotskih dijelova upućuje na to da se ovdje nekada nalazila poznata matična katedrala Svete Marije od Jeruzalema, s njenim krstionicom, biskupskom palačom i atrijem koji ih povezuje. Istina je da je, nakon ponovnog osvajanja grada, ovdje podignuta kapela koja je postupno proširivana. Danas se predstavlja kao arhaični gotički kompleks, odnosno, vrlo masivni i niski hram, s jednostavnim strelicama na glavi. Oko Trga možemo vidjeti i Palaču Mendoza i Kuću Pacheco, Emeritenski krug, Gradsku vijećnicu i Palaču Kine. Penjući se ulicom Santa Julia dolazimo do starog SAMOSTANA SVETE KLARE, samostana koji je nekada pripadao klarisama i koji nije bio dovršen sve do 17. stoljeća. To je značajno djelo klasicističkog baroka, unatoč mnogim nedaćama tijekom njegove izgradnje. Unutra se nalazi Vizigotska zbirka koja sadrži mnoge svjedočanstva o tome što je bila vizigotska Mérida, posebno o ukrasima koji su je krasili: kosički, pilastri, prozori, stupovi, rešetke, ili koji su bili dio liturgije u crkvama moćnog biskupstva Emerite: rešetke, kade, oltarski stolovi. Također možemo vidjeti ploče ili natpise grobnica kršćana tog vremena, kao i predmete od zlata, keramike i stakla. Kroz uski prolaz koji vodi između glave nekadašnje crkve Svete Klare i stražnjeg dijela kuće Pacheco, dolazimo do zabačenog trga Svete Klare, koji se spaja s drugim trgom na koji gleda zgrada starog BOLNICE SVETOG IVANA OD BOGA, danas sjedište Autonomne skupštine. Ova franjevačka ustanova je klasičnog baroknog stila, s podnožjem i kutovima od granita, dok su ostale konstrukcije i portali od opeke. Unutrašnjost se sastoji od dvorišta s arkadama na dvije razine, prva s polukružnim lukovima, a druga s galerijom s plitkim lukovima. Vrlo blizu nalazi se TRIJUMFALNI LUK TRAJANA, koji je bio monumentalni ulaz u sveti prostor (temenos) koji je okruživao ogroman hram carskog kulta. Polukružni luk, koji zadržava visinu od 15 metara od početka stupova, bio je središnji otvor vrata s tri luka, pri čemu su bočni manji i spušteni. Cijela njegova struktura bila je izrađena od granitnih blokova. U blizini luka nalazi se nekadašnji samostan Koncipijenata, u kojem se miješaju renesansni i barokni stilovi. Nekoliko metara dalje, penjući se ulicom San Francisco, nalazi se nekadašnja BOLNICA ISUSA NAZAREĆANINA, zgrada u kojoj se od početka gradnje 1725. godine neprestano vrše preinake. Bila je samostan, bolnica za siromahe, privremena bolnica, zatvor i muzej. Danas ova zgrada sadrži jedan od najluksuznijih i najstarijih nacionalnih paradora, budući da ju je otvorio ni manje ni više nego kralj Alfonso XIII. Preporučuje se ući i vidjeti mali klaustar koji se nalazi unutar. Njegovi stupovi, koji potječu iz rimskih ili vizigotskih zgrada, pokazuju arapske kufijske natpise s pozivima Alahu. Ako se spustimo nekoliko metara ulicom Holguín, naići ćemo na ostatke Hrama Provincijalnog Foruma, od kojeg možemo vidjeti samo jedan kut njegovog postolja. Njegova jezgra je od betona obloženog kamenim blokovima. Neki od sačuvanih dijelova stupova, svi od mramora, svjedoče o veličanstvenosti s kojom je izgrađena ova zgrada i, prije svega, o njezinoj kolosalnosti, budući da samo postolje ima 3,10 metara visine u sačuvanom dijelu. Vrlo blizu ostataka ovog hrama, i kako bismo završili našu rutu, nalazi se CRKVA CARMEN, koju su sredinom 18. stoljeća podigli Red franjevaca bosonogih, a postala je ludnica nakon njegove sekularizacije. Crkva ima na svojoj fasadi zanimljive grbove grada. Još je jedan primjer klasicističkog baroka, najplodnijeg u gradu.
(manje -)